Nakon druge pobjede Donalda Trumpa zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. Dražen Prelec, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.
Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:
- Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?Kako će atentat na Charlija Kirka formirati javnu i političku scenu?Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?
Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."