Irfan Mirza: BiH mora ostaviti digitalni trag - O prostoru sa Zecom i Vukom

Send us Fan Mail

Irfan Mirza jedan je od vrhunskih stručnjaka za umjetnu inteligenciju i čovjek koji je svoje znanje stavio u službu Bosne i Hercegovine. Iako nije Bosanac po rođenju, BiH je njegovo opredjeljenje. Oženjen je Sabinom, porijeklom iz Donjeg Vakufa, s kojom ima tri sina, a njihova porodica danas je jedan od lijepih primjera bosanske dijaspore koja svoju zemlju predstavlja i promovira u Sjedinjenim Američkim državama.

Na konferenciji „Bosna i Hercegovina u doba umjetne inteligencije“ Mirza je govorio o pitanju koje će za našu budućnost biti presudno: ako sami ne predstavimo sebe u svijetu umjetne inteligencije, drugi će to učiniti umjesto nas.

Umjetna inteligencija uči iz podataka koji su joj dostupni. Ako o jednoj zemlji, njenoj historiji, kulturi i jeziku nema dovoljno kvalitetnih i vjerodostojnih podataka, njena slika u digitalnom svijetu može biti nepotpuna ili pogrešna.

Mirza je, u podcastu O prostoru sa Zecom i Vukom, naveo primjer Portugala. Zbog ogromne količine podataka na portugalskom jeziku koji dolaze iz Brazila, postojala je opasnost da umjetna inteligencija neke sadržaje pogrešno pripiše Portugalu. Zato su napravili vlastitu platformu Amália, nazvanu po velikoj portugalskoj pjevačici Amáliji Rodrigues, kako bi sačuvali i sistematizovali znanje o sebi.

I upravo je to ideja platforme koju Irfan želi postaviti za Bosnu i Hercegovinu.

Dao joj je radni naziv HALID. Ime je simbolično zbog Halida Bešlića, čija je muzika decenijama povezivala ljude ovog prostora, prelazeći granice, identitete i podjele.

Ali HALID može imati i drugo, savremeno značenje, kao akronim na engleskom jeziku: HALID - Heritage, Archives, Language, Identity, Data (baština, arhivi, jezik, identitet i podaci).

U tih pet riječi stane i sama ideja projekta: sačuvati naslijeđe, arhivirati znanje, zaštititi jezik, dokumentovati identitet i sve to pretvoriti u kvalitetne i dostupne podatke za budućnost.

Jer u svijetu umjetne inteligencije vrijedi jednostavno pravilo: ono čega nema u podacima, lako može postati nevidljivo. Čovjek je na ovim prostorima ostavio trag još prije 12.000-14.000 godina, crtežom u Badanjskoj pećini. Danas moramo ostaviti i svoj digitalni trag.

Ne budemo li adekvatno zastupljeni u novoj cloud memoriji svijeta, drugi će govoriti o nama. 

Zato, dok mi o sebi, oni o nama.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...